Matija Skurjeni

Matija Skurjeni – biografija između sna i jave

Objavljeno:14. Prosinac 2014. | Objavio:Z.I. | Vremeplov, Zanimljivosti

Naivu prepoznajemo po jednostavnim prikazima seoskog života, a Matiju Skurjenija pamtimo kao slikara tog pravca koji je svoja posljednja desetljeća proživio u Zaprešiću. No, neobičan život i zanimljiva djela tog umjetnika daleko nadilazi ta dva osnovna podatka.

Rođen 1898. godine u zagorskom selu Veternica, živi uobičajeno tadašnje djetinjstvo. Kao sedmo dijete oca tesara i majke kućanice pomaže u domaćinstvu, uči čitati od starijih i radi kao pastir. S 18 godina nadoknađuje školu kao novak u zagrebačkoj vojarni, gdje se susreće sa slikarstvom. Naime, na tečaju slikarskih tehnika razvija svoj poseban stil koji je često bio razlog za izrugivanje.

Zbog fizičke slabosti, tek godinu dana poslije odlazi na rusku frontu gdje se susreće s Oktobarskom revolucijom. Ranjen na talijanskoj fronti prebačen je Zagreb, no već s 24 godine oboljeva od malarije. Nakon otpusta iz vojske vraća se u svoje rodno mjesto radeći kao kopač ugljena. U međuvremenu je završio soboslikarski zanat i zaposlio se u poduzeću gdje je radio sve do svoje mirovine. Ženio se tri puta i ima dva sina. Od 58. godine potpuno se posvećuje slikarstvu i kupuje kuću u Zaprešiću gdje stvara najveći dio svojih djela. Izlagao je u Rimu i Parizu.

Godinama poslije, prema darovnom ugovoru, Skurjeni je darovao Gradu svoja djela, a Grad je obećao otvoriti galeriju. Tako je otvorena galerija u Novim dvorima 1987. godine.

Skurjeni je prestao s radom 1975. kada je obolio te je preminuo 1990 godine.

Sahranjen je na starom groblju u Brdovcu.

Da je naiva samo grubi okvir njegovog opusa, dokazuje ushićenost francuskih nadrealista kada im je pisac Radovan Ivšić pokazao reprodukcije djela. Naime, Skurjeni je slikao uglavnom svoje snove, a pisac Ivšić u 356. broju časopisa Vijenca opisuje njegovu rutinu:

Prije nego što bi ujutro, kad bi se probudio, otvorio oči, on bi na komadiću papira, naslijepo, s nekoliko poteza, brzo nacrtao bitni dio svoga sna, dok mu se još nije potpuno izbrisao iz sjećanja. Tek kad bi u mraku završio tu grubu crtariju, koja će mu kasnije poslužiti kao podsjetnik da svoj san naslika u cijelosti, on bi napokon otvorio vjeđe i prozore.

 Možda je najbolje europsko prizanje Skurjeni zadobio izjavom glavnog teoretičara nadrealizma. André Breton rekao je:

Picasso se sa svojom golubicom mira može sakriti pred Skurjenovom Golubicom mira i slobode.

Podijeli

Autor

Comments are closed.